Ako me pitaju na temu "Jezik roda moga" ili Pravopis?! koristila bih mali Uvod-Izdvojeno!,,Izvori: biblioteke te knjige pravopisa i istorije!! sljedece pitanje se samo namece: ( ,,a cije istorije?? ili cijeg pravopisa???,,)
=============================================================================
1- Naziv bosanski nije uobicajen samo kod onih koji su stvarali na orijentalnim jezicima (dovoljno je pogledati Ljetopis Mula-Mustafe Baseskije) nego i kod Bosanskih muslimana koji su pisali alhamijado knjizevnost. (Spanjolska kovanica al agami-stran, tudj, bukvalno: strana knjizevnost).
Dok je turski jezik bio jezik administracije, sluzbeni jezik, perzijski je dominirao u pjesnistvu, a arapski je bio jezik vjere i nauke. Oni koji su se htjeli afirmisati bilo u politici, vojsci, umjetnosti, nauci - morali su da poznaju te jezike. Medjutim, ti jezici nisu nikada usli u sire mase i nisu utjecali na njegovanje svog maternjeg bosanskog jezika. Dovoljno je spomenuti ovdje samo Muhameda Hevaiju Uskufiju.
2- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski,ceski i hrvatski.
3- Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".
4- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom";
5- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.
6- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...
7- Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.
8- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.
9- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima.
10- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.
11- Dubrovacki dramaticar Djore Palmotic, opredijelio se za govor "susjednih Bosnjaka", isticuci ljepotu toga govora.
12- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".
13- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).
14- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanskinajsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.
15-Alberto Fortis (1741 -1803. god 1774 u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlackim, ali i bosanskim.
16- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.
17- Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu,1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").
18- Prema svjedocenju Matije Mazuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski pasa, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je nas slavni bosnjacki jezik od svih najljepsi na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendise Bosnjacki".
===========================================================================
Za postojanje, opstojanje nacije Bosanac potrebno je bilo unistiti najprije:jezik,potom teritorij,kulturno nasljedje,istoriju.Nacija i Narodi bez jezika nisu sposobni ni drzavu imati! Zato i nestaje i gotov potpuno "izumire"? bosanski jezik!
Teorija koju ja zastupam,mozda je suvise "nastrana" (rigidna) za novije trendove.Sto se tice Reforme pravopisa Vuka Karadzica pa i tad je postojala politika.U jednom periodu je prihvacen u Hrvatskoj potom u Srbiji.Za "srpsku latinicu" vele da je Brozova izmisljotina,za samog Vuka,da je on "zapavo govorio ijekavicu" te samo uokolo skupljao "cobanske izraze".Dalje,svaki jezik dozivljava svoju nadgradnju,treba ga njegovati.Da ne spominjem "tudjice" koje su tako ukorjenjene,ponekad ni sama neznam,da li je neka rijec "domaca" ili uvezena! O kovanicama?? najbolje da ne zalazim u te vode!-Naprosto,ne smijem! Generacije su 50 godina imali jedan nastavni plan i program.Za nase generacije postoji jedino to u cemu smo pismeni,sve ostalo bi bilo zakasnjelo ucenje jednog novog jezika i pravopisa,za sta malo ko da je spreman! Ogromna je vecina kojoj ce zasmetati nepravlna tvorba,jednadzba suglasnika po zvucnosti,upotreba rijcce "da li" rijec IL i LI da li imaju isto znacenje,kad se pise odvojeno a kad zajedno NE,,jotovanje,palatalizacije! Ako se i kada, i ako ikada ispravi "kriva Drina" u istorijskom,kulturnom i svim ostalim sferama, valjda ce se i jeziku dati ispravan naziv.Za sada, ipak mislim da se savrseno dobro razumijemo i sa ovim sto imamo! I dalje cemo se lijepo svaditi i tu obavezno razumjeti.Nasim generacijama ce i dalje smetati: biJo,vidiJo,napraviJo,,,,srBski i hrvacki!,, hrvatski a ne Hrvatcki,,,srpski a ne Srbski,,jugoslavenski a ne Jugoslavenski! "ja bih,ti bi,on bi,mi bismo,vi biste i oni bijahu" Jedina stvar koje sam itekako svjesna,,nikad nisam znala gdje ide C sa jednom a gdje sa dvije kvacice! To je boljka kraja iz kog potjecem!,"citanaka ili citanki,cetaka ili cetki,skicu ili skitaju!!,,,,Sve u svemu ,Ja sam za Vuka ali jezik nazivam bosanski!
No comments:
Post a Comment